Stalni postav muzeja nastoji odgovoriti na pitanja “Što je život i kako je nastao?”, a opisuje ga riječ promjena – promjena materije, oblika, veličina, promjena u vremenu i prostoru. Izlošcima iz muzejskih zbirki stalni postav prezentira raznolikost organizama nastalih evolucijom tijekom geološke prošlosti, njihovu recentnu raznolikost, međusobne odnose te ugroze kojima su vrste danas izložene.
Novi stalni postav proteže se na tri kata muzeja. Postav započinje u multimedijalnoj dvorani tematskom cjelinom Svemir, uz izloške iz zbirke meteorita. Šetnjom kroz stalni postav posjetitelji kroz petrografsku zbirku upoznaju raznolikost stijena, a zatim i evoluciju minerala te njihovu važnost kroz sistematiku minerala. Postav se dalje nastavlja prikazom fizičkih svojstava minerala te predstavljanjem specijalističkih zbirki jedinstvenih za naš Muzej. Na dio stalnog postava mineraloško-petrografske zbirke nastavlja se prikaz fosilnih ostataka prošloga života na Zemlji i teorija evolucije kroz rad Darwina i Wallacea. To je prijelazna točka iz neživog u živu tvar. Prezentacija tijekom geološke prošlosti slijedi na 1. katu u geološko-paleontološkom dijelu stalnog postava, a recentna biološka raznolikost predstavljena je na 2. katu muzeja u stalnom postavu zoologije i botanike. U prostoru za povremene izložbe prikazuje se i digitalna prezentacija stabla života.
Na prvom katu muzeja grada iz geološko-paleontoloških zbirki vodi nas kroz prošlost našeg planeta od prije oko 4,6 milijardi godina, nastavlja se kroz doba superkontinenta Pangee, dominacije gmazova u juri do paleogena i nagovještaja svijeta kakav danas poznajemo te osvita čovjeka pračovjeka pomoću čestih klimatskih obrata u kvartaru. Ovaj dio postava završava ekskluzivnom tematskom dvoranom posvećenom neandertalcu iz Krapine i temi krapinskog diluvija.
Na drugom katu postava upoznajemo živi svijet koji nas danas okružuje i ugroze koje prijete biološkoj raznolikosti. Prikazuju se trodimenzionalne rekonstrukcije staništa, stablo života, carstvo biljaka, najbrojnije zbirke muzeja – zbirke kukaca, te raznolikost beskralježnjaka i kralježnjaka. Postav završava prikazom važnosti prirodoslovnih muzeja kroz muzejsku povijest koja je započela 1846. godine. Ova nam cjelina zorno prikazuje važnost muzeja u očuvanju prirodoslovne baštine kao svjedoka vremena i prostora.
- 4/9/2025, Četvrtak / 10:00–20:00
- 5/9/2025, Petak / 10:00–20:00
- 6/9/2025, Subota / 10:00–20:00
- 7/9/2025, Nedjelja / 10:00–20:00
