Arheološki muzej u Zagrebu izravni je slijednik nekadašnjeg Narodnog muzeja, najstarije muzejske ustanove glavnoga grada, koja je s društvenim djelovanjem započela 1846. godine kroz Arheološki, Prirodoslovni i Povijesni odjel. Od 1940. godine, formalnim prestankom postojanja Narodnoga muzeja, Arheološki muzej djeluje samostalno, a 1945. godine dom je pronašao na Zrinjevcu, u palači Vranyczany-Dobrinović.
Bogata kolekcija oslikanih grčkih vaza, Vučedolska golubica, Branimirov natpis, skulptorski fundus kojim dominira rimskodobni portret djevojke iz Solina te glasoviti povoji mumije (Zagrebačka lanena knjiga) zasigurno su najdojmljiviji predmeti koji se mogu susresti u Arheološkom muzeju u Zagrebu, dajući mu time nacionalni značaj te međunarodnu prepoznatljivost.